Derventski list
Društvo

Društvene mreže i
pozajmljenice „guše“ srpski jezik

Očuvanje i popularizovanje maternjeg jezika, koji je temelj svakog društva, naišlo je na nove izazove sa pojavom panedmije korona virusa koja je iz temelja promijenila našu svakodnevicu, a obrazovni sistem primorala da se prilagodi novim načinima prenošenja znanja.
Upravo zbog toga, povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji je obilježen 21. februara, nastojali smo da od profesora srpskog jezika u derventskim školama saznamo na koji način se oni bore da očuvaju srpski jezik u vrijeme „onlajn“ nastave i „poplave“ pozajmljenica u svim vidovima komunikacije.
– Posebno je izazovna bila protekla godina, u uslovima pandemije, koja je obilježena pojačanom upotrebom savremenih tehnologija, „onlajn“ nastavom i platformama, koje su većinom na engleskom jeziku, a kao profesor srpskog jezika i književnosti, primijetila sam i ranije, poslije toliko godina rada u školi, da nam se stanje pismenosti drastično pogoršalo pojavom i upotrebom novih tehnologija i društvenih mreža – objašnjava profesorica srpskog jezika u Stručnoj i tehničkoj školi Dušica Stanković Đukić primjećujući da sve manje mladih ljudi pronalazi vremena za čitanje.
– Sve je manje i onih koji obraćaju pažnju na pravopis u pisanoj komunikaciji (za društvene mreže, svakako, ne vrijede pravila važećeg pravopisa), a s obzirom da se u posljednje vrijeme najviše komunikacije ostvaruje putem društvenih mreža, onda to predstavlja ozbiljan problem. Posljedice primjene novih modela komunikacije najlakše možemo uočiti u učeničkim radovima, koje karakteriše škrtost i siromaštvo u izrazu, neadekvatan izbor riječi, kratke rečenice i nesposobnost iskazivanja vlastitih misli – rekla je Stanković Đukić ističući da je velika odgovornost, posebno u specifičnim okolnostima kakve su trenutno, pala na prosvjetne radnike.
– U ovom specifičnom vremenu na nama, prosvjetnim radnicima, je velika odgovornost, kao što je, uostalom, i u svakom vremenu i bila, da usmjeravamo mlade ljude, da im širimo vidike i ukazujemo na najbolja moguća rješenja, kako bi ostvarili svoje ciljeve u životu – rekla je Stanković Đukić istakavši da je odgovornost i na svakom pojednicu.
Uticaj elektronskih medija i društvenih mreža na učenike ogleda se u sve češćoj upotrebi anglicizama.
– Svjedoci smo da naša djeca, naši učenici, većinu svog slobodnog vremena provode uz računare i uz mobilne telefone, pišući latinicom i koristeći stručnu terminologiju, najčešće na engleskom jeziku. Sadržaji koje prate i informacije kojima ih „bombraduju“ prozapadno su orijentisani i kose se sa našom tradicijom, našim običajima i našom kulturom. Stoga se mi, njihovi nastavnici, ali i roditelji vodimo time da ih kroz različite nastavne sadržaje, ali i u svakodnevnoj komunikaciji upoznamo sa istorijom, tradicijom, kulturom i običajima srpskog naroda, tim nitima ih usko vezujući i za sam jezik i pismo – ocijenila je nastavnica u OŠ „Nikola Tesla“ Gordana Banjac, a njena koleginica iz OŠ „19. april“ Daliborka Malešević složila se da je baština srpskog jezika u rukama svih.
– Čuvanje jezika i pisma zavisi od svih nas, počevši od državnog sistema, medija, škola, pa do pojedinca. Svi smo zajedno čuvari, a to je moguće kroz korišćenje našeg pisma, ćirilice, čije nedovoljno korišćenje je samo jedna od stranputica koja prijeti našem jeziku – kazala je Maleševićeva.
Sama činjenica da je riječ „lockdown“ proglašena rječju 2020. godine, dokaz je u kojoj mjeri su preuzete riječi iz drugih jezika preuzele ulogu nad ekvivalentima u maternjem jeziku.
– Tuđice predstavljaju sastavni dio svakog jezika i ne predstavljaju nužno lošu pojavu jer se mogu posmatrati kao jedan od načina bogaćenja vokabulara, a naročito kada svakodnevno mnoge riječi stranog porijekla prodiru u naš jezik. Međutim, u tim uslovima potrebno je zaštiti vlastiti jezik kontrolisanom upotrebom riječi stranog porijekla. Svakako, neke tuđice su potpuno opravdane jer ne postoji odgovarajuća riječ u srpskom jeziku i to su uglavnom riječi koje su se odavno odomaćile, te ih i ne doživljavamo kao strane – objasnila je profesorica srpskog jezika u Srednjoškolskom centru „Mihajlo Pupin“ Sanela Stanković, dok je profesorica Dragana Đuranović ukazala da je veliki broj turcizama i anglicizama koji su zastupljeni u srpskom jeziku.
– Došli smo u situaciju da ljudi „separatišu“ umjesto „razdvajaju“, „oficijelno“ je pak „zvanično“, a „signifikantno“ je „važno“. Isto tako određene radnje obavljamo po „difoltu“, umjesto „ustaljeno“, imamo „kol“ umjesto poziva, „sejl“ umjesto rasprodaje i „akcije“ umjesto „popusta“ – konstatovala je Đuranovićeva.

Eksperiment
Profesorica Dušica Stanković Đukić kazala je da je sa svojim učenicima izvela zanimljiv eksperiment.
– U nastavnom programu za srpski jezik imamo jednu divnu nastavnu oblast koja se bavi tematikom podizanja svijesti o značaju srpskog jezika i ćirilice za nacionalni identitet i kulturu, kao i upotrebe i očuvanja maternjeg jezika. U sklopu tih aktivnosti, sa učenicima sam kroz razgovor o komunikaciji na društvenim mrežama, došla na ideju da provedemo eksperiment, usljed činjenice da se većina njih izjasnila da koristi latiničnu tastaturu i abecedu. Nekoliko dana, cijelo odjeljenje koristilo je ćiriličnu tastaturu i svoju pisanu komunikaciju održavalo na ovome pismu, a kasnije smo razgovarali o poteškoćama sa kojima su se susretali od kojih je najčešća bila samo sticanje navike kucanja na ćirilici – ispričala je Stanković Đukić.

Đaci „miješaju“ pisma
Profesorica Gordana Gojić istakla je, ne tako rijetke, slučajeve koji su primijetni, naročito u posljednje vrijeme.
– Danas su engleski jezik i latinično pismo zavladali na globalnom nivou, pa tako kako bismo se približili drugima čak i reklame, natpise na firmama prilagođavamo latiničnom pismu, dok s druge strane učenici vole i koriste ćirilicu, ali se posebno oni u nižim razredima nađu zbunjeni. Tako da ponekad usljed učestale upotrebe ćirilice i veoma transparentne latinice nije neuobičajeno da učenici počnu da miješaju ta dva pisma – objasnila je Gojićeva.

SLIČNI ARTIKLI

LOVCI PROSLAVILI
KRSNU SLAVU

Derventski List

“TROLOVCI” OBRADOVALI
MILOŠA ZA DIVAN DAN

Derventski List

STUBIĆIMA STAJU U KRAJ
NESAVJESNIM VOZAČIMA

Derventski List