Derventski list
Društvo

Derventski vašar mogao bi da se
nađe i pod zaštitom UNESKA

Derventski vašar zauzima posebno mjesto u tradiciji derventskog kraja, te je kao manifestacija sa tradicijom dugom 170 godina, postao dio liste nematerijalne kulturne baštine Republike Srpske, a idući korak je kandidatura za UNESKO čime bi ova manifestacija postala prepoznatljiva širom svijeta.
Načelnik opštine Milorad Simić nije krio zadovoljstvo što se jedna od najpoznatijih i najdugovječnijih manifestacija u Derventi našla na listi kulturne baštine Srpske.
– To što je Derventski vašar ušao na listu nematerijalne kulturne baštine donedavno je bila misaona imenica, ali zbog ovakvog raspleta, želim da budem optimista i da vjerujem i da će se naći i na UNESKO-ovoj listi i da će tako čitav svijet čuti za Derventu i za tradiciju dugu 170 godina – kazao je Simić za Radio – televiziju Republike Srpske.
On je dodao da je vašar za Dervenćane oduvijek bio poseban događaj, a vašarski dani, praznik u gradu na Ukrini.
– O značaju vašara među Dervenćanima dovoljno je reći da su se nekada pozajmljivali opanci kako bi se otišlo na vašar. Tradicija njegovog odražavanja preživjela uprkos teškim i zlim vremenima i iako je nekoliko puta zabranjivan i preživio je tri rata, naši preci su njegovali ovu tradiciju i veliko im hvala na tome – dodao je Simić podsjetivši da se vašar održava povodom Velike Gospojine, koja je i slava opštine.
Inicijativu za uvrštavanje vašara na listu nematerijalnog blaga pokrenula je Narodna biblioteka „Branko Radičević“ na čelu sa direktoricom Mirjanom Plisnić koja je iznijela i dalje planove.
– Put do dolaska na listu nematerijalne baštine vodili smo u saradnji sa Muzejom RS, odnosno višim kustostom Danijelom Đukanović. U narednom periodu, nastavićemo da radimo u tom pravcu i planiramo da u skladu sa materijalnim mogućnostima obavimo i etnološka ispitivanja derventskog kraja, jer trenutno raspolažemo sa veoma malo podataka. Nadam se da ćemo uz njihovu stručnu pomoć istražiti i dokumentovati većinu onoga po čemu je Derventa specifična i šta bismo mogli istaći kako bi zaštitili kulturnu baštinu derventskog kraja – kazala je Plisnićeva dodavši da su planovi da se nastavi sa radom u etno – muzikološkom smjeru kojim derventski kraj obiluje.
Idući korak je, istakla je i Plisnićeva, pripremanje kandidature za listu UNESKO što bi za Derventu i vašar značilo izlazak na svjetsku scenu.
– Velika je čast kad se jedan elemenat nađe na ovoj listi, jer kao takav biva poznat širom svijeta, a ovaj dio identiteta našeg naroda postao bi element svjetske kulturne baštine, i samim tim, privlačniji za turiste – objasnila je Plisnićeva.

Kako je nastao vašar?
Turski sultan Abdul Hamid II je 1851. godine potpisao ferman kojim se dozvoljava pravoslavnim vjernicima obnova i izgradnja pravoslavne crkve, a njeno osveštanje bilo je propraćeno narodnim veseljem koje se vezuje za Veliku Gospojinu. To veselje bilo je upriličeno u crkvenom dvorištu, da bi se za vrijeme Austrougarske vladavine premjestilo na prostor današnjeg sajmišta gdje se održava i dan danas. Ranije je vašar imao prvenstveno privredni značaj, jer je bio stjecište prodavaca i kupaca stoke, te okupljanja zanatlija, a danas ima i zabavni karakter, jer je proširen igrama na sreću, luna parkovima i drugim elementima.

SLIČNI ARTIKLI

POLICAJCI U DERVENTI ZAIGRALI
FUDBAL I STONI TENIS

Derventski List

FOLKLORNA MAGIJA OČARALA PUBLIKU

Дервентски лист

LOV NA DIVLJE
SVINJE OD VIKENDA

Derventski List